Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Vraćaju stare kredite, ne dižu nove i sve manje troše

Građani su u četiri mjeseca za gotovo dvije milijarde kuna smanjili svoje kredite u bankama.

Ili, od kolovoza do studenoga prošle godine, kako kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), stanovništvo se razdužilo za 1,9 milijardi kuna, što znači, objašnjavaju, da je vrijednost otplata kredita veća od novoodobrenih kredita.

Ili, još jednostavnije rečeno, dio starih kredita potpuno je otplaćen, a novi se sve manje podižu, za što uzroke ne treba tražiti svijećom u pola bijela dana. Strah od neizvjesne budućnosti, velika nezaposlenost, slabašne prognoze gospodarskog oporavka... utječu i na svakodnevnu potrošnju ljudi u trgovinama, pa je, primjerice, u studenome na mjesečnoj razini (u odnosu na listopad) promet u maloprodaji pao 11 posto, a kamoli neće na ozbiljnije projekte poput podizanja kredita za kupnju stana ili auta.

Valutna klauzula

- Hrvatska narodna banka objavljuje stanje kreditne zaduženosti posljednjeg dana u mjesecu. Dakle, nije očito koliko je kredita otplaćeno, a koliko je novih odobreno, nego samo neto stanje koje, prema posljednjim podacima za kraj studenoga prošle godine, iznosi 128,49 milijardi kuna. Stanje zaduženosti HNB objavljuje u kunama, a 77 posto kredita stanovništvu je vezano valutnom klauzulom. Veći dio vezan je uz eure, oko petine uz švicarske franke.

Stoga, pri aprecijaciji tečaja tih valuta prema kuni, kunska protuvrijednost raste te može stvarati privid rasta kreditiranja – ističu u Centru za makroekonomske analize HGK. Tako ističu da godišnja nominalna stopa rasta kunske vrijednosti kredita iznosi tek 0,8 posto, a s obzirom na značajno godišnje jačanje “švicarca” prema kuni od 13,5 posto i eura od 2,1 posto, stvarna vrijednost kredita zapravo je u padu.

Nekretnine

- Taj je trend razduživanja stanovništva prisutan od 2010. godine, nastavio se lani, a i ove će godine. Danas, u uvjetima pojačanog stupnja neizvjesnosti građana, s obzirom na činjenicu da je izgubljeno oko 130 tisuća radnih mjesta, da su pojačani pritisci na realni pad neto plaća, građani manje troše i manje se zadužuju – naglašava Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, koji navodi da će tržište nekretnina teško opet proći onu dinamiku prodaje stanova iz pretkriznih godina koja je dugoročno bila neodrživa.

Tome bismo možda mogli dodati da će se vjerojatno teško opet građani Hrvatske zaduživati onako kako su to činili prije ove krize. Bit će mnogo oprezniji i promišljeniji. Uostalom, čak su i oni koji nikad nisu imali lipe duga u bankama, čuli dovoljno priča dužnika koji su protekle tri godine na svojoj koži naučili što znači promjenjiva kamata, dok je drugima tečaj “švicaraca” život pretvorio u moru povećavši im mjesečne otplate i po 60 posto...